Efekt staklenika

Novo doba

lokomotiva Industrijska je revolucija definitivno potvrdila premoć čovjeka nad prirodom. Nova oruđa i strojevi omogućili su ostvarenja dotad nemogućih zamisli. Parne lokomotive, parobrodi povezali su svijet. A to je bio tek početak. Do kraja 20og stoljeća populacija na ovom planetu je prerasla 6 milijardi, a proporcionalno porastu stanovništva povećala se i količina ljudskog znanja. Sve promjene nažalost nisu bile pozitivne. Negativne strane prenapučenosti, manjak prostora, iskrćivanje šuma, ozonske rupe i promjena klime.  

naftni izvor Glavne pogonske snage tog "vrlog novog doba" su fosilna goriva; nafta, ugljen i zemni plin, koji daju 85-90% energije. Oni su neobnovljivi, jer su bili potrebni milijuni godina da nastanu i specijalne okolnosti na površini zemlje (velike močvare, plitka mora, geološka nestabilnost...). Veliki ruski kemičar Mendeljejev je rekao da su molekule nafte tako veliko blago da mu se čini pravom besmislicom spaljivati ih. Rastućom spoznajom o njihovom nestanku i ograničenosti  doba čovjekove nesmotrenosti prema prirodi približava se kraju. No posljedice ostaju .  

Jedna od posljedica je i zatopljenje klime. Ono se popularno zove "efekt staklenika". To je proces u kojem nas planet ne uspijeva održavati ravnotežu između energije prikupljene sa Sunca i topline izračene u Svemir. Plinovi čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere reflektiraju dio topline natrag na Zemlju, što zahtjeva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se u stakleniku, pa odatle i naziv. On prijeti pretvaranju našeg planeta u beživotnu pustinju.