Uvod

   Svojstva

   Kruženje vode
   Sastav
   Činjenice o vodi

   Svjetski dan voda

   Katastrofe
   Ezoterija

   Linkovi
   Verzija za ispis

   Kontakt

  FER / ZPM / Ergonomija

SVOJSTVA

Čista voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa. U uvjetima standardnoga tlaka (760 mm žive) ledište vode je na 0°C dok se prijelaz iz tekućeg u plinovito stanje odvija na 100°C. Voda dostiže svoju najveću gustoću na 4°C koja s padom temperature opada što je poznato kao anomalija vode te je uzrokovano vodikovim vezama. Vodikovom vezom se smatra kemijska veza vodika i elementa velike elektronegativnosti. Budući da elektronegativni atom (u ovome slučaju kisik) privlači elektron koji pripada vodiku nastala tvorba je molekula koja ima izraženi svoj pozitivno i negativno nabijeni dio. Vodikova veza povezuje takve molekule vezujući međusobno pozitivno i negativno nabijene dijelove pojedinih molekula.

Voda je jedan od najpoznatijih ionizirajućih tvari. Budući da se većina tvari razlaže u vodi, vodu se često naziva univerzalnim otapalom. Voda združena s odgovarajućim solima tvori hidrate, u reakciji s metalnim oksidima tvori kiseline te se u mnogim kemijskim reakcija upotrebljava kao katalizator.

Voda (H2O) se sastoji od 2 atoma vodika i 1 atoma kisika. Ako se u vodi nalazi jednaka količina vodikovih iona (H+ ) i iona hidroksida (OH- ), tada takvu vodu nazivamo neutralnom i ona ima pH vrijednost 7.0.
Voda koja u sebi ima veću količinu vodikovih iona (H+ ) nego iona hidroksida (OH- ) naziva se kiselom vodom. Ako je količina vodikovih iona (H+ ) manja tada se voda naziva lužnatom.
pH vode se mjeri logaritamskom ljestvicom od 0 - 14. Vrijednosti od 0 - 6.9 označava da je voda kisela, 7 da je voda neutralna, a od 7.1 - 14 da je voda lužnata. Ovdje posebno treba naglasiti da je svaka vrijednost 10 puta veća ili manja od prethodne. Tako je pH 4 10 puta kiseliji od pH 5, a 100 puta kiseliji od pH 6.

Morska voda u prosjeku predstavlja mješavinu od 96.5% čiste vode (H2O) te 3.5% drugih sastojaka, kao što su soli, otopljeni plinovi, organske supstance te neotopljene čestice. Fizikalna svojstva čiste vode su definirana samim oblikom sastavnih molekula, a bitno svojstvo koje definira kinematiku i dinamiku mora i oceana jest ovisnost gustoće mora o agregatnom stanju vode i temperaturi. Naime, gustoća vode u tekućem stanju je bitno veća nego leda, dok je gustoća morske vode najveća uvijek na točki ledišta, za salinitete veće od 25.

Kako je već naznačeno, glavna fizička svojstva mora su salinitet, temperatura i gustoća. Jednostavna definicija saliniteta jest omjer ukupne količine otopljene tvari (u gramima) u određenoj količini morske vode (u kilogramima). Stoga je salinitet bezdimenzijska veličina. 

Nažalost, jednostavna definicija saliniteta nije bila praktična, jer nije bilo moguće razviti odgovarajuće mjerne metode, pa je stoga na početku 20. stoljeća salinitet definiran kao količina otopljene tvari u gramima koji se nalaze u kilogramu morske vode, kad su svi karbonati pretvoreni u okside, brom i jod zamijenjeni klorom, te sva organska materija oksidirana. Zbog stalnog omjera pojedinih otopljenih komponenti, u praksi je određivana koncentracija jedne komponente otopljene tvari, odnosno klora, broma i joda, a tako određeni parametar se naziva klorinitet. Empirijskim relacijama se salinitet određivao iz kloriniteta, na primjer UNESCO (1962) je dao relaciju S = 1.80655 Cl, gdje je S salinitet a Cl klorinitet.

Gustoća je jedan od najvažnijih parametara koji definiraju dinamička svojstva mora i oceana. Čak i male horizontalne razlike u gustoći, uzrokovane npr. različitom toplinskom bilancom na površini, mogu uzrokovati vrlo jake struje u moru.

Gustoća je funkcija saliniteta, temperature i tlaka u moru. Ova ovisnost, koja je empirijski određena iz velikog broja mjerenja, naziva se još i jednadžba stanja morske vode. Danas se koristi UNESCO-va jednadžba stanja koja se još i zove "Međunarodna jednadžba stanja 1980":

U praksi je prikazivanje podataka temperature i slanosti uobičajeno pomoću TS dijagrama. TS dijagram predstavlja dvodimenzionalni prikaz mjerenih podataka u sustavu temperatura-salinitet, uz ucrtane linije sigma-t vrijednosti koje su nelinearna funkcija navedenih varijabli. Ovakvim prikazom se može jednostavno ustanoviti stabilnost stupca mora, kao i načiniti usporedba mjerenih vrijednosti na više postaja. Osim TS dijagrama, za prikaz termohalinih svojstava koriste se i vertikalni profili temperature, slanosti i gustoće, iz kojih je također vidljiva stabilnost morskog stupca, kao i postojanje horizontalnih slojeva diskontinuiteta u moru. Sloj diskontinuiteta temperature se još naziva termoklina, slanosti haloklina, te gustoće piknoklina, a njihova posljedica jest pojava baroklinog strujanja.

 

VODA I ŽIVOT

  Voda je glavni sastojak svih živih tvari. Od 50 do 90 posto mase živih tvari čini voda. Protoplazma, osnovni materijal u gradnji stanica, se sastoji od vodene otopine masti, ugljikohidrata, bjelančevina, soli i sličnih kemijskih tvari. Voda u živim organizmima služi kao otapalo, prenositelj hranjivih tvari (krv je velikim dijelom sačinjena od vode) i kao okružje u kojem se odvijaju biokemijske reakcije. Voda također ima ključnu ulogu u metaboličkim reakcijama u tijelu koje se stalno nanovo odvijaju u stanicama.

Voda čini 92% krvi, 22% kostiju, 75% mozga i 75% mišića. Voda je također:

  • sastavni dio većine stanica u našem tijelu
  • najveći dio naših krvnih i limfnih sustava te ujedno prenosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari
  • pomaže u pročišćavanju bubrega kako bi se riješili toksičnih tvari
  • pomaže u uravnoteživanju naših elektrolita koji pomažu u kontroliranju krvnog tlaka
  • ovlažuje oči, usta i nazalne putove
  • osvježava naše tijelo kada je vruće i izolira ga od hladnoće
  • apsorbira šok kako bi se zaštitili tjelesni organi
  • pomaže u podmazivanju zglobova i dio je naše krvi, znoja, suza i sline
  • može pružiti mnoge od minerala prisutnih u tragovima koji su potrebni našem tijelu

Količina vode koju morate konzumirati ovisi o nekoliko stvari: veličini vašeg tijela, vašoj fizičkoj aktivnosti, pa čak i klimi - budući da se vaše tijelo nastoji zagrijati ili ohladiti.

Osoba u prosjeku treba konzumirati između 1,5 i 2,5 litre vode svakog dana kako bi nadomjestila tjelesne tekućine koje tijelo prirodnim procesima gubi tijekom dana.

Do dehidracije dolazi kada vaše tijelo ima manje vode nego mu je potrebno, a to je vrlo ozbiljno stanje. Ako tijelo ima samo 1% manje vode od uobičajenih vrijednosti, osjećat ćete vrlo veliku žeđ; ako ima 5% manje vode, osjećat ćete laganu groznicu, a ako ima 10% manje vode, poplavit ćete i nećete moći hodati!

Opća skupština UN, na svojoj 58. sjednici donijela je nacrt rezolucije, bez glasanja (A/RES/58/217), kojom se razdoblje od 2005. do 2015. godine proglašava Međunarodnom dekadom za akciju - VODA ZA ŽIVOT. Ova preporuka, koja dolazi po zaključenju Međunarodne godine slatke vode 2003. poziva na veću usredotočenost na pitanja u vezi s vodom i na akciju za osiguranje sudjelovanja žena u razvojnim nastojanjima u vezi s vodom. Ona također poziva sve zemlje na postizanje ciljeva vezanih uz vodu iz Milenijske deklaracije 2000. i Plana provedbe Agende 21 iz Johannesburga 2002.

Cilj Dekade je "veća usredotočenost na pitanja u vezi s vodom, s naglaskom na ulogu žena u gospodarenju vodom i njihovu pomoć u ostvarenju ciljeva u vezi s vodom" tj. u nastojanju da se do 2015. godine prepolovi broj ljudi koji nemaju pristupa zdravoj vodi za piće ili si je ne mogu priuštiti, kao i onih koji nemaju pristupa osnovnim sanitarijama.
Nadalje, prema rezoluciji, cilj Dekade bio bi veće usmjerenje na pitanja vezana uz vodu, uz nastojanje da se osigura veće sudjelovanje žena u razvojnim pitanjima u vezi s vodom, i daljnja suradnja na svim razinama radi postizanja ciljeva Milenijske deklaracije, Johannesburškog plana provedbe, Svjetskog sastanka na vrhu za održivi razvoj, i Agende 21.
Ovo je drugi put da su pitanja vezana uz vode istaknuta kao dio jedne dekade UN. Ujedinjeni narodi proglasili su 1981.-1990. Međunarodnom dekadom opskrbe vodom za piće i sanitacije, s ciljem osiguranja zdrave vode za piće i sanitarnih uvjeta za sve ljude do 1991. godine. Službeni početak dekade VODA ZA ŽIVOT bit će na Svjetski dan voda, 22. ožujka 2005. i koincidirat će s Međunarodnom dekadom edukacije za održivi razvoj, koja je također određena za razdoblje 2005.-2015. godina.


Uvod   Kruženje vode