LD
Learning Disabilities

Poremećaji učenja

FER \ ZPM \ ERGONOMIJA

OBLICI DISGRAFIJE

PODJELA PREMA UZROCIMA

1. Nasljedna disgrafija
      Prema mišljenju stručnjaka nasljedni čimbenik sam za sebe rijetko kad uzrokuje disgrafiju, što znači da u povoljnim uvjetima disgrafiju možemo često spriječiti.

2. Teškoće u pisanju
     Teškoće u pisanju su uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih čimbenika na dijete u razvoju.

3. Kombinirani oblik
     Najčešći uzrok disgrafije je  kombinacija predispozicija s djelovanjem dva do tri vanjska nepovoljna čimbenika.
 

PODJELA PREMA STUPNJU IZRAŽENOSTI

1. Laka disgrafija

 2. Izražena disgrafija

3. Agrafija - potpuna nesposobnost pisanja.
    Agrafija je obično prijelazno stanje koje nakon prve do druge godine školovanja prelazi u stabilnu disgrafiju. Popraćena je ozbiljnim specifičnim teškoćama u početnom učenju - dijete ima velikih problema u učenju slova.

 

PODJELA PREMA DOMINANTNOM SINDROMU

1. Fonološke disgrafije

Greške u pisanju su uzrokovane teškoćama u izgovoru i/ili međusobnom slušnom razlikovanju glasova. U pismenim radovima djece one se manifestiraju na razini slova i sloga, a prepoznajemo ih po mnogobrojnim zamjenama i miješanjima slova, odnosno glasova sličnih po zvučenju i izgovaranju.

·           Artikulatorno-akustička disgrafija
Dijete neispravno izgovara glasove i svoje greške iz izgovora prenosi u pisanje, dijete piše tako kako izgovara.
 

·           Fonemska (akustička) disgrafija
Dijete ima teškoće u međusobnom slušnom razlikovanju glasova koji se slično izgovaraju i zvuče.

2. Jezične disgrafije

·           Disgrafija jezične analize i sinteze
Dijete ima teškoće kod rastavljanja teksta na rečenice, rečenica na riječi, riječi na morfeme (korijen, prefiks, sufiks), slogove i foneme. Vještina jezične analize i sinteze je jedan od oblika mentalne aktivnosti te neposredno ovisi o stupnju jezične zrelosti djeteta i razvijenosti njegovih predintelektualnih funkcija, osobito slušno-govorne memorije, analitičke pažnje i dr.

 

·           Disgramatična disgrafija
Uglavnom se manifestira u greškama na razini rečenice. Tu vrstu grešaka nazivamo disgramatizmi, jer se radi o poremećaju gramatičkoga oblikovanja riječi i rečenica: u neispravnom povezivanju riječi. Promjena riječi prema kategorijama broja, roda, padeža i vremena podrazumijeva usvajanje složenog sustava kodiranja kojim dijete ovladava prvo neposredno, na temelju praktične govorne komunikacije s odraslima u predškolskoj dobi, a zatim svjesno - tijekom učenja jezika u školi.

3. Vizualna disgrafija

Vizualna disgrafija je povezana s teškoćama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i sintezi vizualno-prostornih podataka i prostornog razlikovanja. Djeca s tim oblikom disgrafije imaju uglavnom dobro razvijeni usmeni govor, ali se teško snalaze u verbaliziranju prostorno-vremenskih odnosa, imaju teškoće u upotrebljavanju riječi koje imaju prostorno i vremensko značenje. Djeca skoro nikada ne upotrebljavaju ili u govoru miješaju prijedloge "ispred", "iza", "iznad", "između", parove pridjeva "tanak-debeo", "uzak-širok", "kratak-dugačak", "visok-nizak" i sl. U većini slučajeva zamjenjuju ih riječima "veliki-mali". Teško im je razlikovati suptilno značenje svakoga od tih pojmova. Iako skoro sva djeca s poremećajem u čitanju i pisanju teško usvajaju pojmove "lijevo-desno", za ovu kategoriju djece taj je zadatak naročito naporan.

U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestira u miješanju i deformiranju slova.  Dijete veoma teško usvaja grafički oblik pojedinih slova, a u kasnijim razredima miješa vizualno slična slova. Većina djece imaju iste teškoće i u ovladavanju čitanjem (vizualna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova "n" i "u" i tiskana "b" i "d" razlikuju isključivo položajem u prostoru.

4. Motorička disgrafija

Motorička disgrafija je povezana s nedovoljnom razvijenošću suptilnih motoričkih funkcija, a manifestira se u trajnim i brojnim miješanjima slova prema bliskosti njihova načina pisanja i u nestabilnom, nečitkom rukopisu. Djeca ne mogu automatizirati tzv. motoričku formulu slova, odnosno poteze pisanja, nadopisuju elemente slova, dodaju suvišne elemente, zamjenjuje motorički slična slova (koja na početku imaju isti potez pisanja), pišu sporo, brzo se umaraju, a kada pišu brzo, čine i mnogo drugih njima netipičnih grešaka. Njihov rukopis je obično neravan, neujednačen (neka slova su veća, a neka manja, mijenja se nagib pisanja). Čim dijete duže piše, tim je kvaliteta lošija.
 

" Smetnje u čitanju često su povezane s onima u pisanju iako je mehanizam njihovog nastanka različit. Broj disgrafične djece može biti i dvostruko veći od disleksične djece. "

..prethodna                                slijedeća ..